Kronika

    750 LJET PANDROFA - Informacije o kronici i jubilarnoj godini

    _2156_9_bigimage

    Kronika Pandrofa


    Prošlost se budi, ona živi čim joj se posvetimo…,


    Napokon je stiglo to vrime!Od 2011. ljeta intenzivno se radilo na kronici Pandrofa, a u okviru proslave 750. godišnjice naše općine predstavlja se tek tiskano djelo na više od 400 stranica.
    Posljednjih godina osnovna timska skupina oko Seppa Gmasza gotovo svakodnevno je istraživala i prikupljala dokumente, priče i događaje u raznim arhivima, kot ča su Državni arhiv, Nacionalna knjižnica, Zemaljski arhiv Gradišća, Farski arhiv Pandrofa, Državni arhiv u Budimpešti i Nacionalna knjižnica u Bratislavi.


    Traganje za literaturom u Državnom arhivu, s 400 kutija akata, mnogih iz obiteljskog arhiva Harrach, bilo je za timsku skupinu vrlo zahtjevno. Znatno manje zahtjevni i prašnjavi, a mnogo živahniji i informativniji bili su razgovori i susreti sa stanovnicima Pandrofa. Mnogi su mještani otvorili svoje privatne arhive i podijelili svoja sjećanja. Rezultat je impresivan - kroničari su uspjeli prikupiti i katalogizirati 400 do 500 fotografija. Za vrime istraživačke faze razvio se pravi lančani sustav informatora.


    Priče i događaji koje su stanovnice i stanovnici Pandrofa ovde mogli prenijeti, zajedno s dokumentima iz raznih arhiva, danas čine jedinstvenu, kronološki povezanu sliku povijesti Pandrofa, koja je kroz stoljeća oblikovala ovo selo u ono ča je danas.

    Sadržaj kronike

    _2157_1_bigimage

    Geografski granični položaj Pandrofa od davnina je značajno obilježio njegov razvoj. Evo ključnih prekretnica povijesti Pandrofa i prvog uvida u sadržaj Pandrofske kronike:


    Julius Faustinus – jedan Pandrofski Rimljanin / Pandrofska pustara (Heide) / Osnivanje mjesta u srednjem vijeku / Obitelj Harrach kot vlastelini Pandrofa / Od napuštenog mjesta do hrvatske ponovne naseobine / Granični sukobi sa susjedima / Moj Pandrof I (slikari) / Prodano, zaduženo, opustošeno – selo kot igračka u rukama moćnika / Vlastelinstvo i feudalni sustav / Život u selu u 18. stoljeću / Burna vremena: ratovi, epidemije, katastrofe / Harrachovo dominikalno gospodarstvo / Izgled mjesta i oblici hiža / Revolucija 1848. i njezine posljedice / U doba industrijalizacije i kapitala / Nacionalizam. Prvi svjetski rat. Nova domovina / Nacionalsocijalizam i Drugi svjetski rat / Rusko okupacijsko razdoblje 1945.-1955. / Moj Pandrof II (fotografi) / Povijest crikve / Školstvo jučer i danas / Svakodnevica i narodna kultura / Gostionice / Put u sadašnjost / Živahan društveni život

    Autorski tim Pandrofske kronike

    _2158_1_bigimage

    Osnovni tim (s liva na desno), kojeg čine Herbert Brettl, Bettina Dikovich i Sepp Gmasz, od 2011. ljeta istražuje u arhivima i vodio je mnoge razgovore. Priloge na temu školstva i crikve napisali su ravnatelj ljudske škole Stefan Bunyai i farnik Franz Hillinger.


    Mag. Dr. Herbert Brettl
    rođen je 1965. ljeta u Halbturnu, Gradišće. Studirao je povijest i geografiju na Univerzitetu u Beču, a doktorirao je na temu „Gradišćansko iseljavanje u Argentinu“.
    Povjesničar je objavio brojne znanstvene radove i knjige, među kojima: Izvori o povijesti politike prema Romima u kotaru Niuzalj (2007.), Židovska zajednica Frauenkirchena (2008.), Nacionalsocijalizam u Gradišću. Žrtve. Počinitelji. Protivnici (2012.).
    Herbert Brettl je za svoj rad višestruko nagrađivan, između ostalog „Fred Sinowatz“ - Znanstvenom nagradom Gradišća (2004., 2012.) i Poticajnom nagradom Gradišćanske zaklade Theodor Kery (2010.)

    Mag. Bettina Dikovich
    Rođena 1975. ljeta, živi u Pandrofu, studij anglistike i povijesti na Univerzitetu u Beču, profesorica u gimnaziji u Niuzalju za predmete engleski jezik i povijest.
    Kronika se djelomično temelji na njezinom diplomskom radu „Studije o povijesti mjesta Pandrof“ iz područja novije povijesti.

    Dr. Sepp Gmasz
    Rođen 1949. ljeta u Frauenkirchenu, studij za nastavnika muzičkog odgoja i povijesti, kasnije doktorat etnologije na Univerzitetu u Beču. Disertacija o kulturnoj, gospodarskoj i socijalnoj povijesti općine Frauenkirchen u 18. stoljeću. Voditelj ORF-ovog odjela za narodnu kulturu u pokrajinskom studiju Gradišća. Brojne emisije o gradišćanskoj narodnoj kulturi na radiju i televiziji.
    Predsjednik Gradišćanskog društva za narodnu pjesmu; član Savjeta za narodnu kulturu u Odjelu za kulturu Pokrajinske vlade; voditelj Gradskoga arhiva Niuzalja; voditelj muzičke skupine Die Buchgrabler. Počasna značka Gradišća; počasni građanin grada Niuzaljaa.

    Preuzimanje logotipa "750 ljet Pandrofa"

    _2055_4_image

    Prava korištenja i umnožavanja imaju isključivo Općina Pandrof te društva i institucije/ustanove Pandrofa koje su aktivno uključene u proslavu 750. godišnjice ili su na neki način sudjeluju u njoj.


    Napomene o logotipu:
    - Logotip se ne smi prikazivati iskrivljeno, već mora vavik zadržati izvorne proporcije
    - Boje u logotipu ne smu se minjati
    - Iz logotipa se ne smu uklanjati nikakvi elementi
    - Logotipu se ne smu dodavati nikakvi elementi