Kronika

    750 LJET PANDROFA - Informacije o kronici i jubilarnoj godini

    Ein grüner Umschlag mit dem Text 'Parndorf Pandorf 750 Jahre 1264-2014'. Drei Bilder werden gezeigt: eine Gruppe von Männern in Uniform, ein Kircheninneres und eine Straßenszene.

    Kronika Pandrofa


    Prošlost se budi, ona živi čim joj se posvetimo…,


    Napokon je stiglo to vrime!Od 2011. ljeta intenzivno se radilo na kronici Pandrofa, a u okviru proslave 750. godišnjice naše općine predstavlja se tek tiskano djelo na više od 400 stranica.
    Posljednjih godina osnovna timska skupina oko Seppa Gmasza gotovo svakodnevno je istraživala i prikupljala dokumente, priče i događaje u raznim arhivima, kot ča su Državni arhiv, Nacionalna knjižnica, Zemaljski arhiv Gradišća, Farski arhiv Pandrofa, Državni arhiv u Budimpešti i Nacionalna knjižnica u Bratislavi.


    Traganje za literaturom u Državnom arhivu, s 400 kutija akata, mnogih iz obiteljskog arhiva Harrach, bilo je za timsku skupinu vrlo zahtjevno. Znatno manje zahtjevni i prašnjavi, a mnogo živahniji i informativniji bili su razgovori i susreti sa stanovnicima Pandrofa. Mnogi su mještani otvorili svoje privatne arhive i podijelili svoja sjećanja. Rezultat je impresivan - kroničari su uspjeli prikupiti i katalogizirati 400 do 500 fotografija. Za vrime istraživačke faze razvio se pravi lančani sustav informatora.


    Priče i događaji koje su stanovnice i stanovnici Pandrofa ovde mogli prenijeti, zajedno s dokumentima iz raznih arhiva, danas čine jedinstvenu, kronološki povezanu sliku povijesti Pandrofa, koja je kroz stoljeća oblikovala ovo selo u ono ča je danas.

    Sadržaj kronike

    Ein altes Schwarz-Weiß-Foto einer kleinen Dorfstraße mit einer Kirche und einem Denkmal im Vordergrund.

    Geografski granični položaj Pandrofa od davnina je značajno obilježio njegov razvoj. Evo ključnih prekretnica povijesti Pandrofa i prvog uvida u sadržaj Pandrofske kronike:


    Julius Faustinus – jedan Pandrofski Rimljanin / Pandrofska pustara (Heide) / Osnivanje mjesta u srednjem vijeku / Obitelj Harrach kot vlastelini Pandrofa / Od napuštenog mjesta do hrvatske ponovne naseobine / Granični sukobi sa susjedima / Moj Pandrof I (slikari) / Prodano, zaduženo, opustošeno – selo kot igračka u rukama moćnika / Vlastelinstvo i feudalni sustav / Život u selu u 18. stoljeću / Burna vremena: ratovi, epidemije, katastrofe / Harrachovo dominikalno gospodarstvo / Izgled mjesta i oblici hiža / Revolucija 1848. i njezine posljedice / U doba industrijalizacije i kapitala / Nacionalizam. Prvi svjetski rat. Nova domovina / Nacionalsocijalizam i Drugi svjetski rat / Rusko okupacijsko razdoblje 1945.-1955. / Moj Pandrof II (fotografi) / Povijest crikve / Školstvo jučer i danas / Svakodnevica i narodna kultura / Gostionice / Put u sadašnjost / Živahan društveni život

    Autorski tim Pandrofske kronike

    Drei Personen, zwei Männer und eine Frau, stehen zusammen vor einem Bücherregal voller Bücher. Die Frau trägt eine Halskette und eine Strickjacke. Der Mann auf der linken Seite trägt ein schwarzes Poloshirt. Der Mann auf der rechten Seite trägt einen Anzug.

    Osnovni tim (s liva na desno), kojeg čine Herbert Brettl, Bettina Dikovich i Sepp Gmasz, od 2011. ljeta istražuje u arhivima i vodio je mnoge razgovore. Priloge na temu školstva i crikve napisali su ravnatelj ljudske škole Stefan Bunyai i farnik Franz Hillinger.


    Mag. Dr. Herbert Brettl
    rođen je 1965. ljeta u Halbturnu, Gradišće. Studirao je povijest i geografiju na Univerzitetu u Beču, a doktorirao je na temu „Gradišćansko iseljavanje u Argentinu“.
    Povjesničar je objavio brojne znanstvene radove i knjige, među kojima: Izvori o povijesti politike prema Romima u kotaru Niuzalj (2007.), Židovska zajednica Frauenkirchena (2008.), Nacionalsocijalizam u Gradišću. Žrtve. Počinitelji. Protivnici (2012.).
    Herbert Brettl je za svoj rad višestruko nagrađivan, između ostalog „Fred Sinowatz“ - Znanstvenom nagradom Gradišća (2004., 2012.) i Poticajnom nagradom Gradišćanske zaklade Theodor Kery (2010.)

    Mag. Bettina Dikovich
    Rođena 1975. ljeta, živi u Pandrofu, studij anglistike i povijesti na Univerzitetu u Beču, profesorica u gimnaziji u Niuzalju za predmete engleski jezik i povijest.
    Kronika se djelomično temelji na njezinom diplomskom radu „Studije o povijesti mjesta Pandrof“ iz područja novije povijesti.

    Dr. Sepp Gmasz
    Rođen 1949. ljeta u Frauenkirchenu, studij za nastavnika muzičkog odgoja i povijesti, kasnije doktorat etnologije na Univerzitetu u Beču. Disertacija o kulturnoj, gospodarskoj i socijalnoj povijesti općine Frauenkirchen u 18. stoljeću. Voditelj ORF-ovog odjela za narodnu kulturu u pokrajinskom studiju Gradišća. Brojne emisije o gradišćanskoj narodnoj kulturi na radiju i televiziji.
    Predsjednik Gradišćanskog društva za narodnu pjesmu; član Savjeta za narodnu kulturu u Odjelu za kulturu Pokrajinske vlade; voditelj Gradskoga arhiva Niuzalja; voditelj muzičke skupine Die Buchgrabler. Počasna značka Gradišća; počasni građanin grada Niuzaljaa.

    Preuzimanje logotipa "750 ljet Pandrofa"

    Ein stilisiertes Logo für Parndorf, das eine Burg, Windmühlen und eine Blume zeigt, mit den Jahren 1264 bis 2014 darunter.

    Prava korištenja i umnožavanja imaju isključivo Općina Pandrof te društva i institucije/ustanove Pandrofa koje su aktivno uključene u proslavu 750. godišnjice ili su na neki način sudjeluju u njoj.


    Napomene o logotipu:
    - Logotip se ne smi prikazivati iskrivljeno, već mora vavik zadržati izvorne proporcije
    - Boje u logotipu ne smu se minjati
    - Iz logotipa se ne smu uklanjati nikakvi elementi
    - Logotipu se ne smu dodavati nikakvi elementi