Povijest

    Nalazi

    Ein Freiluftbereich mit Steinmauern, Ziegelböden und Metallstrukturen unter einem klaren Himmel.

    Rasuti nalazi kamenih sjekira iz mlađeg kamenog doba (oko 5000. - 1800. pr. Kr.), kot i pronalazak skeletnog groba s posudama i brončanim prilozima iz ranobrončanodobne Wieselburške kulture (oko 1800. - 1600. pr. Kr.) - svjedoče o tragovima najstarije naseljenosti, kot i otkrivanje najveće rimskodobne građevine u Gradišću između mjesta Bruck-Neudorf i Pandrof, s mozaičnim podovima i kupalištima; vjerojatno sjedište bojskog kneza.

    1264. do 1715.

    1264.: Pandrof je prvi put pisano zabilježen 25. marca pod imenom "Perun", kada je kralj Bela IV. darovao Wieselburškom Leopoldu zemljišne posjede.


    1432.: 24. januara obitelj Gara stekla je dilove „Perendorffa“. Naziv se vjerojatno izvodi iz starovisokonjemačkog „Parindorf“ (srednjevisokonjemački „Pärendorf“). Nešto kasnije mjesto je došlo u posjed grofova od St. Georgena i Bösinga. Nakon njihovog izumiranja mjesto je dobilo naziv „Parndorff“.


    1525.: Mjesto je bilo pod vlašću grofa Leonharda III. von Harracha.


    1529.: Mjesto su razorili Turci.


    1570.: Dogodila se ponovna naseobina mjesta Hrvatima s obale hrvatskog Jadrana. U to vrime ponovno je osnovana i fara, crikva je iznova izgrađena i posvećena sv. Ladislavu. Crikva je već 1430. ljeta spomenuta kot „Crikva sv. Benedikta“ (kamena građevina).


    1579.: Prvi put se spominje mjesni farnik po imenu Lukas Masnik.


    1619. - 1620.: Pandrof su pogodile horde Bethlena Gabora u sukobu s carskim trupama.


    1636.: 18. maja „Parndorf“ je ugovorom konačno ponovno dospio u posjed obitelji Harrach.


    1679.: U Pandrofu je harala kuga.


    1683.: Zaštitno pismo sačuvalo je mjesto od razaranja od strane Turaka.


    1703. - 1709.: Iz vremena kurucskih ratova potječe još danas dobro vidljiv šanac (od Neziderskog jezera do Petronella – Schanzenweg).


    1713.: Pandrof posljednji put pogađaju kolera i kuga. Stanovnici koji su toga bili pošteđeni podižu Stup Presvetog Trojstva i kapelu sv. Roka.


    1715.: U mjestu je živjelo 133 kmetova, 22 malih kućevlasnika, ukupno 155 obitelji, odnosno oko 775 stanovnika. Od toga 109 obitelji hrvatskih, 38 njemačkih, 5 mađarskih i 3 slovenske.

    1716. do 1951.

    1716. - 1718.:Grof Harrach proširio je crikvu.


    1809.:Za vrime ratova protiv Napoleona kroz Pandrof su prolazile talijanske i francuske divizije.


    1810.:Pandrof je dobio tržno pravo.


    1837.:U Pandrofu je već postojala poštanska postaja, koja je bila važna za cilu okolicu.


    1848.:U godini revolucije carski vojskovođa Jelačić potukao je na „Pandrofskoj pustari” mađarske regimente i natjerao ih u bijeg.


    1854.:Provedena je izgradnja željezničke pruge od Bruck/Leithe preko Pandrofa do Raaba.


    1900.:Pandrof je već imao 2.720 stanovnika, od toga 1.910 Hrvata, 421 Nijemaca, 276 Mađara, 68 Slovaka i 45 ostalih. Rimokatolika: 2.648, evangelika: 29 i mojsijevaca: 43.


    1918.:Pred kraj 1. svjetskog rata kroz selo je četiri dana trajalo organizirano povlačenje motoriziranih postrojbi vojske. Rat je odnio 90 poginulih i 13 nestalih.


    1938. - 1945.:Aerodrom, koji je postojao već od 1915., proširen je kupnjom 400 ha oranica i izgrađen u vježbovni i operativni aerodrom.


    1945.:U aprilu je Pandrof četiri dana bio ratno područje. Preko 200 objekata izgorjelo je odnosno bilo uništeno. Ubijeno je 30 civila. Rat je dodatno odnio 81 poginulog i 46 nestalih.


    1951.:Ratne štete od oko 5 milijuna šilinga (po tadašnjoj vridnosti novca) bile su velikim dilom uklonjene. Mjesto je imalo 2.422 stanovnika, od toga 1.428 Hrvata, 951 Nijemaca i 32 Mađara. Rimokatolika: 2.391, evangelika: 27, ostalih: 4.


    1957. do 1975.

    1957.: Općina počinje sa stvaranjem infrastrukture. Ove mjere i danas predstavljaju uzor gotovo svim općinama u kotaru na ovim izrazito osjetljivim i iznimno važnim područjima djelovanja općine. U sljedećim godinama s velikim žarom nastavljeni su radovi na izgradnji infrastrukture vridne pažnje, kot na primjer:


    - izgradnja vodovoda, mjesne kanalizacije zajedno s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda;

    - polaganje plinskih i električnih vodova, javne rasvjete, telefonskih i kabelsko-TV priključaka;

    - asfaltiranje ulica i nogostupa;

    - uređenje brojnih zelenih površina


    Zbog snažnog širenja građevinskog zemljišta ovi infrastrukturni objekti se neprekidno proširuju odnosno poboljšavaju.


    1969.: U pogon se stavlja novoizgrađena općinska zgrada – u kojoj je smješteno i osam stanova. Iste godine dovršena je i nova višenamjenska zgrada. Ovde su, uz ognjobransku postrojbu i komunalni pogon općine, smještene i višenamjenska dvorana.


    1971.: Otvorena je novoizgrađena ljudska škola s pet razreda, velikim predvorjem za odmor i gimnastičkom dvoranom. Gimnastička dvorana se – posebno zimi – koristi i kot mjesto za treniranje nekih društav. Naravno, ovde se cilo ljeto održava i gimnastika za umirovljenike.

    Te godine općina Pandrof dobiva i svoj grb. Prema povelji: „Na srebrnom štitu dvolisni prirodni čičak“. Ova prepoznatljiva biljka Pandrofske pustare može se smatrati simbolom povezanosti s domovinom.

    U 1971. ljeto pada i svečano otvorenje te puštanje u rad nove mrtvačnice. Zahvaljujući dobroj suradnji općine i crikve, gradnja je dovršena u najkraćem mogućem roku.


    1975.: Nova čuvarnica stavljena je u pogon s dvi skupne prostorije i jednom prostorijom za kretanje. Godine 1991. morala je biti proširena za još dvi skupne prostorije.

    1981. do 2011.

    1981.: Prilikom popisa stanovništva izbrojano je 2.352 stanovnika odnosno hiža. Većina stanovnika je nesamostalno zaposlena, a oko 70 % njih su putnici na posao (pendleri), uglavnom u Beč.


    2001.: Prilikom popisa stanovništva registrirano je 3.218 stanovnika – 570 više nego 1991. ljeta: od toga 2.076 Nijemaca, 539 Hrvata iz Gradišća, 7 Slovenaca, 6 Čeha, 113 Mađara, 23 Srba, 130 Hrvata, 204 Turaka i 120 ostalih. Rimokatolika: 2.546, evangelika: 102, pravoslavaca: 50, muslimana: 221, ostalih: 53, bez vjeroispovijesti: 225, nepoznato: 21.


    2005.: Provedena je nadogradnja i preuređenje ljudske škole i čuvarnice u Schulgasse, te je u pogon stavljena novoizgrađena čuvarnica u Emmerich-Kalman-Gasse. Jedinstveno na razini savezne zemlje: istovremeno svečano otvorenje triju javnih zgrada.


    2008.: Izgrađeno je i stavljeno u pogon gospodarsko dvorište (Bauhof). Osim toga, čuvarnica u Emmerich-Kalman-Gasse proširena je za dvi skupne prostorije.


    2010.: Zgrada ognjobranskog doma sanirana je i proširena površinama gospodarskog dvorišta. Planira se i proširenje javnih igrališta.


    2011.: Provedena je generalna sanacija i proširenje šest učionica ljudske škole. Pandrof trenutačno ima 4.545 stanovnika, od čega 352 s prebivalištem na drugoj adresi.

    Zwei Männer in Anzügen schneiden einen Kuchen bei einer Feier an. Eine Band spielt im Hintergrund. Der Kuchen hat 'Parndorf 750 Jahre' darauf. Das Jahr 2014 ist ebenfalls auf dem Kuchen.


    Pandrof slavi 750 ljet

    Godine 2014. općina Pandrof proslavila je "750 ljet Pandrofa"!


    Proširenja i novogradnje od 2015. do 2017. ljeta

    Obnova općinskog ureda

    Čuvarnica III